Problem prekomjerne tjelesne težine u školskoj dobi aktualna je tema kojom se javnost bavi već duže vrijeme, a da zahtjeva veću pažnju, što je još važnije, reakciju šire zajednice i na zadarskom području,  upozorava nedavno provedeno istraživanje viših medicinskih sestara  Službe za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Zadar Nine Ursi i Snježane Gardijan, čiji rezultati tek trebaju biti prezentirani na predstojećem Kongresu školske medicine.

Lošija prehrana na selu

Na uzorku od 564 učenika 3. i 8. razreda osnovnih gradskih i seoskih škola, Ursi i Gardian, uz pomoć voditeljice Službe doktorice Nadie Cavenago – Morović, provele su anonimnu anketu o prehrambenim navikama školaraca. Njihovo istraživanje upućuje da nedostaci u pravilnoj prehrani rastu s dobi, odnosno da su evidentniji kod osmaša, te da školarci ne konzumiraju dovoljno voća i povrća te mliječnih proizvoda. Ono što posebno iznenađuje, s obzirom na uvriježeno mišljenje o selu kao mjestu zdravog življenja, jest činjenica da su u svim kategorijama lošiji rezultati zabilježeni upravo kod školaraca na selu. Drugim riječima, njihova prehrana manje je kvalitetna u odnosu na onu njihovih vršnjaka u gradu. Zašto je tomu tako, trebalo bi posebno istražiti.

Oko 70 posto anketiranih učenika doručkuje, najčešće mlijeko i žitarice te kruh i namaz, no kada imaju školu ujutro, doručkuje ih tek 40 posto. Ovdje treba istaknuti kako trećaši češće doručkuju od osmaša, a što povezujemo s većim nadzorom roditelja. Užinu kupuje 80 posto učenika. Iako je u seoskim sredinama razvijena organizirana prehrana u školama, tamošnji se osmaši, baš poput svojih vršnjaka u gradu, radije odlučuju za peciva, sendviče, krafne u trgovinama i pekarama, rezultati su koje nam prezentiraju glavna sestra odjela Nina Ursi i doktorica Cavenago – Morović.

Ne vole voće  i mliječne proizvode

Ručak ne propušta 80 posto djece i u ovom su dijelu zabilježeni zadovoljavajući rezultati po pitanju konzumacije mesa (tri do četiri puta tjedno) i ribe (do dva puta tjedno), no zabrinjava nedovoljna konzumacija dnevnih preporučenih količina voća i povrća, a po čemu ponovno prednjače osmaši.

Njih 70 posto ne uzima voće u preporučenim količinama, dakle po dva komada dnevno, dok preporučene dvije porcije povrća ne uzima i do 98 posto osmaša, kažu naše sugovornice.

Niti konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda nije na pohvalnoj razini.

Preporuka je uzimati oko pola litre dnevno, što ne čini 50 posto anketirane djece, nadovezuju se Ursi i Cavenago – Morović.

 Na pitanje koliko često konzumiraju brzu hranu i slatkiše, učenici su najčešće odgovarali rijetko ili ponekad. Njih 60 posto odgovorilo je kako od pića uglavnom piju vodu, no i ovdje su posebno problematični osmaši. Njihov prvi izbor su sokovi koji, kao što znamo, obiluju različitim aditivima i skrivenim šećerima.

Multidisciplinarni pristup

Neadekvatna prehrana osnovni je uzrok prekomjerne tjelesne težine, koja je zabilježena kod 12 posto zadarskih školaraca. Ona nije samo estetski problem već s vremenom, upozoravaju naše sugovornica, povećava rizik razvoja niza bolesti poput dijabetesa te bolesti srca i krvnih žila. 

Prekomjerna tjelesna težina veliki je javnozdravstveni problem, a rad na njezinoj prevenciji ne smije biti prepušten samo roditeljima već zahtjeva multidisciplinarni pristup, uključenost šire društvene zajednice, dakle i liječnika, psihologa, nutricionista, škole, naglašava doktorica Cavenago –Morović.

IZDVOJENI PROBLEM

U školama nema organizirane prehrane

Doktorica Cavenago –Morović posebno izdvaja problem nedostatno razvijene organizirane prehrane u školama na području Zadra, a koja bi, po njezinom mišljenju, mogla pridonijeti usvajanju zdravih navika kod školaraca, posebice ako bi energetsku kvalitetu prehrane u školskim menzama pratio stručni tim, ujedno zadužen za rad s roditeljima na osvješćivanju važnosti zdrave prehrane. Kako dodatno doznajemo iz gradskog Upravnog odjela za odgoj i školstvo, organizirana prehrana provodi se u OŠ Stanovi i Krune Krstića, odnosno u školama koje imaju produženi boravak; uz već spomenute škole, tu se ubraja i OŠ Petra Preradovića. Kao razlog zašto ostale osnovne škole Grada Zadra nemaju organiziranu prehranu učenika, navode nedovoljan interes.