Osim što će rezati troškove u blagajni, Vlada je odlučila isto učiniti i sa alarmantnim brojem nezaposlenih u državi.
Naime, od sada se svaka nezaposlena osoba koja mjesečno po ugovoru o djelu ili nekom zakonskom modelu zaradi više od 1.565 kuna više neće smatrati nezaposlenom.

Brisanje iz evidencije

Budući je dosad isto vrijedilo za sve koji mjesečno zarade 2670 kuna, može se reći kako je granica uvelike smanjena, a iznos od 1.565 kuna je prosjek primanja u prošloj godini koji je Zavod za zapošljavanje isplaćivao.
Smatra se kako će država na ovaj način iz evidencije izbrisati veliki broj nezaposlenih čija se brojka popela na rekordnih 338 tisuća. Ipak, prava nezaposlenost u društvu je niža, jer prema metodologiji Međunarodne organizacije rada u Hrvatskoj ne radi oko 12,6 posto radno aktivnog stanovništva. Zaposlenost je brže padala u obrtu i slobodnim profesijama, pa je u tom sektoru izgubljeno 2,2 posto radnih mjesta u odnosu na prosinac, dok je broj osiguranika poljoprivrednika pao za 0,6 posto.
Željko Marić, pročelnik zadarskog Zavoda za zapošljavanje, kaže kako je slično pravilo vrijedilo i dosad, te da je zarada od 2.670 kuna sada zamijenjena onom od 1.565 kuna.

-  Te se osobe nisu mogle javiti na Zavod jedan mjesec, a ako su zaradile primjerice trostruko od toga, onda tri mjeseca. One se ne brišu zauvijek iz evidencije već samo za vrijeme dok zarađuju spomenuti iznos. Nadalje, postoji razlika između stvarne nezaposlenosti, odnosno, anketne nezaposlenosti koju mi računamo i administrativne nezaposlenosti.

Anketna stopa

Anketna stopa  se dobije tako da se broj nezaposlenih podijeli s radnom snagom, odnosno zaposlenima i nezaposlenima, a ona je za posljednja tri mjeseca u prošloj godini iznosila 12,2 posto, dok je administrativna veća od anketne, a iznosila je 18,7 posto – kaže Marić, dodajući kako je anketna veća od administrativne zato  jer se nezaposlenom osobom smatra ona koja dva tjedna nije obavljala posao, ali ga je aktivno tražila i spremna ga je prihvatiti.

- Očekujem da će se nezaposlenost smanjiti no to se neće dogoditi preko noći. Potreban je oporavak gospodarstva, a za prve rezultate treba pričekat barem godinu dana – rekao je Marić.

Iz Vlade kažu kako ovo nije još jedina mjera kojom se namjerava stabilizirati tržište rada. Osim nje uvodi se red u javnim i državnim službama, pritom misleći na izmjenu Zakona o radu po pitanju kolektivnih ugovora o čemu im još predstoje pregovori sa sindikatima.